...

Rizik od krvnih ugrušaka tijekom i nakon trudnoće: Koji su simptomi i kako ih možete spriječiti?

Svaka žena koja je rodila doživjet će postporođajno krvarenje. I svaka žena koja je rodila može razviti krvne ugruške. Također, većina krvnih ugrušaka nastaje nakon poroda, ali neke trudnice mogu doživjeti rizik od krvnih ugrušaka tokom trudnoće. Rizik za razvoj krvnih ugrušaka je povećan 6 nedelja nakon porođaja. Većina komplikacija uslijed krvnih ugrušaka posljedica je povreda koje se javljaju tokom poroda. Rizik je veći nakon carskog reza nego nakon vaginalnog porođaja. Postoji nekoliko stvari koje treba uzeti u obzir kada su u pitanju rizici povezani s razvojem krvnih ugrušaka.

Šta je krvni ugrušak, pitate se?

Krvarenje je prilično često u postporođajnom periodu. To znači da se vaše tijelo oporavlja od poroda i da dolazi do “otpadanja” sluznice materice.

Postoje dvije glavne vrste krvnih ugrušaka koje žene mogu doživjeti nakon poroda:

  • Prva vrsta je ona koja prolazi kroz vaginu nakon poroda. Rezultat je obilnog izlučivanja sluznice materice. I naravno, zbog odstranjivanja posteljice nakon porođaja. Ova vrsta ugruška potpuno je bezopasna i očekuje se da u potpunosti izađe iz tijela žene kroz vaginu. Postoji jedan prilično precizan način da prepoznate krvni ugrušak redovnog krvarenja u postporođajnom periodu i to prema izgledu. Krvni ugrušak je masa krvi koja se lijepi zajedno i gradi želatinoznu strukturu ili sluz. Redovno postporođajno krvarenje nije tako viskozno i ​​nema želatinoznu strukturu.
  • Druga vrsta ugruška je malo opasnija, na sreću rjeđa, i treba je liječiti medicinsko osoblje. Medicinski izraz za ovaj ugrušak je duboka venska tromboza ili DVT. Obično se javlja u nozi, ruci, bedru ili zdjelici žene i ako se ne liječi može uzrokovati brojne zdravstvene probleme.

Koji su faktori rizika za duboku vensku trombozu nakon poroda?

Evo o čemu se radi. Žena može razviti DVT tokom trudnoće, tokom poroda i nakon poroda. I ne postoji samo jedan profil žena koje mogu razviti DVT. Međutim, rizik od razvoja DVT-e u trudnoći povećava se ako žena ima genetsku predispoziciju za krvne ugruške ili ih je imala u prošlosti. Starija dob majke, gojaznost i smanjena pokretljivost dodatni su faktori, ali također i ako žena ima neka prethodna zdravstvena stanja poput visokog krvnog pritiska ili dijabetesa, težih infekcija i drugih. Hirurške procedure (npr. carski rez) jedan su od ozbiljnijih faktora kao I primjena estrogenske terapije tokom trudnoće.

Ali šta je sa simptomima? Kako možete znati razvijate li krvne ugruške?

Ako ste trudni ili ste tek rodili, vodite računa o simptomima kao što su otežano disanje, povišena tjelesna temperatura, bol (kada hodate ili stojite) i otok. Također, vene koje izgledaju veće nego što je normalno ili promjena boje i crvenilo na vašoj koži mogu ukazivati ​​na razvoj krvnih ugrušaka pa vodite računa o tim mogućim simptomima.

Šta učiniti kako biste spriječili razvoj krvnih ugrušaka?

Ako ste trudni ili ste nedavno rodili, postoji nekoliko stvari koje možete učiniti kako biste spriječili razvoj krvnih ugrušaka. Kretanje može pomoći u prevenciji. Ljekari mogu savjetovati da izbjegavate mirno sjedenje duže vrijeme, a to vrijedi i nakon poroda. Znamo da je teško, ali morat ćete se motivisati da se malo više krećete.  Tim ljekara vam može savjetovati da hodate čak i odmah nakon poroda, kako biste spriječili stvaranje krvnih ugrušaka. Da, znamo, otečeni ste, umorni i u bolovima, posljednje što vam treba je hodanje. Međutim, može vam donijeti više koristi nego štete.

Međutim, ako se ipak razviju krvni ugrušci, vaš ljekar će vam preporučiti odgovarajuće liječenje. Pokušajte ostati mirni tokom ovog perioda. Tim ljekara koji vas je vodio kroz trudnoću i kasnije porod pobrinut će se da se krvni ugrušci ne razviju. Ali ako se ipak pojave, ne brinite previše jer postoji efikasan tretman, a dugoročnih posljedica neće biti ni za vas ni za vašu bebu.

Korisni materijali i članci

Kutak za mame

...

Važnost folne kiseline u trudnoći?

Šta je aktivna folna kiselina i koje su njezine prednosti?

Evo jedne zanimljive činjenice: folna kiselina je dobra za svaku ženu, bez obzira na godine i nije važno pokušavate li zatrudnjeti ili ste već trudni.

Folna kiselina posebno je važna za trudnice. Vjerovatno se pitate zašto. Pa zato što: – to nije kiselina sama po sebi, već vitamin iz skupine B (B9),  

– jer nizak nivo folne kiseline u majke predstavlja faktor rizika za razvoj defekata neuralne cijevi kod fetusa u razvoju. Neuralna cijev oblikuje bebin mozak i kičmenu moždinu, neophodnu za nervnisistem.

Spoznaja da se uzimanjem folne kiseline u obliku dodatka prehrani smanjuje postotak oštećenja nervnog sistemanovorođenčeta za više od 70% jedno je od najvažnijih medicinskih otkrića 20. vijeka. Dakle, jasno je zašto se folna kiselina preporučuje trudnicama.

Također je važno znati da se glavni razvoj mozga i kičmene moždine događa u prvom tromjesečju trudnoće. Tih prvih 12 nedelja je ključno i zato se u tom periodu preporučuje dodatni unos folne kiseline. Idealno bi bilo da počnete uzimati folnu kiselinu najmanje 3 mjeseca prije nego što zatrudnite, jer opšte pravilo je, nikada nije prerano za početak uzimanja folne kiseline.

Povoljan efekat postiže se dodatnim dnevnim unosom od najmanje 400 mikrograma folne kiseline tokom mjesec dana prije začeća i tokom prva tri mjeseca trudnoće.

Šta je s aktivnom folnom kiselinom?

Aktivna folna kiselina zapravo je oblik u kojem naše tijelo iskorištava folnu kiselinu. To znači da sama folna kiselina i folati iz hrane nisu biološki aktivni. Oni moraju proći kroz proces transformacije u metabolički aktivni oblik 5-metiltetrahidrofolata (5-MTHF), uz pomoć enzima metilentetrahidrofolat reduktaze (MTHFR). Dio populacije, zbog jedinstvenih genetskih obrazaca, ima polimorfne oblike ovog enzima i ne proizvodi odgovarajući ili djelotvoran MTHFR.

Uzimanje aktivne folne kiseline putem dodatka prehrani zapravo znači da uzimate spreman, biološki iskoristiv oblik folne kiseline i ne morate brinuti ima li možda vaše tijelo ili nema odgovarajuću sposobnost za pretvaranje neaktivnih oblika u aktivnu folnu kiselinu.

Dodatno, svi aktivni oblici folne kiseline nisu isti.

Quatrefolic® oblik pripada četvrtoj generaciji folne kiseline. Smatra se inovativnim oblikom aktivne folne kiseline s dobrom rastvorljivosti u vodi, a samim time se očekuje i visok nivo bioraspoloživosti što znači visoka iskoristivost u organizmu.

Drage naše dame, planirate li dijete ili ste već trudne, vaš će vam ginekolog ili farmaceut najvjerovatnije preporučiti dodatak prehrani posebno razvijen za vaše potrebe. Preporučljivo je da sadrži aktivni oblik folne kiseline, a od Quatrefolica kao inovativnog oblika očekuje se da vašem tijelu osigura dovoljne količine folne kiseline.

Vidi više

Stručni savjeti

...

Značaj Premama Duo Quatrefolic® za planiranje trudnoće, tokom trudnoće i nakon porođaja

Zdrava prehrana je najbolji način da dobijete potrebne vitamine i minerale. Ali prije planirane trudnoće, u trudnoći i periodu dojenja, potrebe organizma su različite i najčešće nedostaju ključni nutrijenti koji su neophodni za dobar rast i razvoj fetusa, kao i za očuvanje zdravlja trudnice. Prema stalnim istraživanjima i praćenju, utvrđene su jasne preporuke za suplementaciju u ovim periodima.

Folna kiselina je sintetički oblik vitamina B9 poznat kao folat, supstanca koja se prirodno nalazi u hrani i ključni je faktor u stvaranju DNK, učestvuje u formiranju i funkciji svih ćelija, neophodna je za normalan razvoj i prevenciju poremećaja nervnog sistema i učestvuje u smanjenju nivoa homocisteina. Folat se može naći prirodno u hrani ili kao dodatak u obliku folne kiseline. Folna kiselina i folati iz hrane nisu biološki aktivni. Nakon ulaska u organizam, da bi ih mogli iskoristiti, potrebno ih je pretvoriti u metabolički aktivan 5-metiltetrahidrofolat (5-MTHF). Enzim metilentetrahidrofolat reduktaza (MTHFR) igra ključnu ulogu u ovom procesu. Jedan je od najvažnijih enzima u ljudskoj fiziologiji, a njegov nedostatak ili poremećena funkcija povezuje se s povećanim rizikom od raznih bolesti. Neki pojedinci, zbog genetskih faktora, ne proizvode efikasan MTHFR enzim i zato ne mogu iskoristiti folnu kiselinu iz hrane ili suplemenata. Ovi poremećaji povezani sa MTHFR su uobičajeni, sa varijacijama između etničkih grupa i regiona. Najsavremenija naučna istraživanja otkrivaju da je ovaj tzv. MTHFR polimorfizam faktor rizika za mnoge hronične bolesti. Kod osoba sa ovom mutacijom neophodan je unos biološki aktivnog oblika folne kiseline, kao što je 4. generacija – Quatrefolic ®.

Poslednjih godina, kao rezultat dokazanih prednosti metiliranih folata, njihova upotreba je racionalizovana i povećana među opštom populacijom, a posebno među ženama u reproduktivnom periodu, tokom trudnoće i dojenja. Unos aktivnih, metiliranih folata također sprječava nuspojave koje mogu biti povezane s viškom neiskorištene folne kiseline u sistemu, kao što su maskiranje ili pogoršanje niskog statusa vitamina B12, povišeni nivoi homocisteina, pa čak i povezanost s određenim vrstama malignih bolesti.

Suplementacija biološki aktivnim oblikom folne kiseline, kao što je 4. generacija – Quatrefolic ®, posebno je važna u periodu planiranja trudnoće i prvih sedmica, čak i prije potvrde trudnoće, jer tada počinje formiranje neuralne cijevi fetusa. Preporučena dnevna doza je 400 mikrograma.

Najbolji izbor su kombinacije suplemenata koje su bezbedne, dokazano pomažu normalnom toku i ishodu trudnoće, sadrže sve potrebne vitamine, minerale, DHA i 4. generaciju biološki aktivnog oblika folne kiseline – Quatrefolic®.

Vidi više

Kutak za mame

...

Jeste li znali da je suplementacija jednako važna tokom dojenja kao i tokom trudnoće?

Na konferenciji koju je održao Nacionalni institut za zdravlje SAD-a na temu: „Upotreba dodataka prehrani kod žena: sadašnje stanje i buduće smjernice“ doneseni su zaključci o prehrambenim potrebama trudnica, kao i majki koje doje.”

Kao što je opšte prihvaćeno, tokom prvih 6 mjeseci života djeteta preporučuje se isključivo dojenje, pod uslovom da su prehrana majki i zalihe adekvatne te da se dovoljna količina istih prenosi na dijete. Sastav mlijeka je promjenjiv i zavisi od prehranе majke, što je najočiglednije u sadržaju vitamina.

Nutritivne potrebe tоkom laktacije su značajno povećane nego one tokom trudnoće.

Razlog tome leži u činjenici da u prvih 4 do 6 mjeseci života dojenčad udvostručuje svoju težinu pri rođenju, a koju su dobili tokom 9 mjeseci trudnoće. Mlijeko koje se izlučuje u ova 4 mjeseca predstavlja količinu energije približno jednaku ukupnom utrošku energije u trudnoći. Također, gustina hranjivih materija u prehrani majke ima veliku važnost tokom laktacije jer je procijenjeno povećanje energetskih potreba manje od procijenjenog povećanja potreba za drugim hranjivim tvarima. Osim toga, zaključeno je da postoji veća potreba za određenim mikronutrijentima tоkom dojenja u odnosu na period trudnoće, kao što su vitamin C, vitamini B 1, B 6 , B 12 , pantotenska kiselina, biotin, holin, vitamin E, cink, jod, selen itd.

Možemo zaključiti da je zdrava prehrana koja osigurava visoku gustinu hranjivih materija vrlo važna tokom dojenja, kako za majku kako bi se spriječila njezina iscrpljenost, tako i za dijete kako bi se osigurao pravilan rast i razvoj.

Uključivanje dnevnog dodatka prehrani namijenjenog majkama koje doje nije zamjena za zdravu prehranu, ali je pouzdan izvor potpore tokom ovog važnog perioda Vašeg i djetetovog života.

Vidi više
Pogledajte sve ćlanke